Kako izgleda podvodno blago – Nacionalnog parka Brijuni

U podmorju Brijuna, oko otočića Grunj i Gaz, nalazi se vrlo neobično, ružačasto dno. Čine ga male vapnenaste strukture u ružičastoj boji koje morske struje i valovi pomalo kotrljaju po morskom dnu. Nije riječ o koraljima, već o crvenim algama iz skupine koralinskih alga koje se učvršćuju kalcijevim karbonatom. Prema riječima Martine Hervat, više stručne savjetnice za zaštitu prirode u NP Brijuni, koralinske alge smatraju se biokonstruktorima, odnosno skupinom koja postaje stanište, ne samo živim crvenim algama već i drugim skupinama organizama. „Te alge stvaraju nakupine s puno zasjenjenih šupljina što povećava raznolikost staništa i temelj su razvoja raznolikih skupina organizama s brojnim ekološkim ulogama, tvoreći pritom i ključna područja hranjenja, zaklona i razmnožavanja brojnih vrsta“, kaže Hervat. Koralinske alge na čvrstoj podlozi temelj su razvoja koraligenske biocenoze u Jadranu, a alge koje rastu slobodno na pomičnim morskim dnima u zaobljenim, kuglastim i razgranjenim oblicima tvore rodolite, a ovaj specifičan oblik rodolita se zove maerl, pojašnjava. Ističe kako su rodolitna dna prepoznata su kao žarišta bio raznolikosti i „karbonatne tvornice“ na svjetskoj razini.

Što su Rodoliti?

Prema površini morskog dna kojima dominiraju organizmi koji vrše fotosintezu, rodoliti spadaju u „veliku četvorku“, uz kelp, morske cvjetnice i koraste koralinske alge. Rast, rasprostranjenost i preživljavanje rodolita regulirani su mnogim čimbenicima, od kojih se glavnima smatraju svjetlost, temperatura i sedimentacija, ali i tip podloge na kojoj rastu. „Osim ovih čimbenika, svakako je važno istaknuti hidrodinamizam, odnosno morska strujanja. Umjereno strujanje sprječava taloženje finih sedimentnih čestica ili pak smanjuje njihovu akumulaciju ponovnom resuspenzijom, što pozitivno djeluje na rast rodolita“, kaže Hervat te dodaje kako je za uspješan rast rodolita od iznimne važnosti i udaljenost od značajnih tokova nutrijenata, stoga ih nalazimo u okruženjima kao što su otoci i rtovi, na vrhovima podmorskih platoa poput vrhova podmorskih planina, morskih terasa, međuotočnim kanalima, kanalima između otoka i kopna i oceanskih pličina okruženim velikim dubinama.

Kao što smo spomenuli, rodoliti su bio konstruktori i osiguravaju trodimenzionalna staništa za veliki broj vrsta, koji žive na površini ovih alga, između njih te se ubušavaju. Razgranatim i isprepletenim strukturama povećavaju raznolikost pomičnih dna, pružajući posebne životne uvjete za velik broj skupina organizama, a među vrstama koje su barem dijelom životnog ciklusa vezane za rodolite su i komercijalno važne vrste, npr. riba i školjkaša. Općenito, veća raznolikost vrsta pripisuje se većoj dostupnosti skloništa i drugih resursa koji smanjuju gubitke nastale kompeticijom, predacijom i fizičkim poremećajima. Rodolitna dna u Sredozemnom moru rasprostranjena su na dubinama od 9 do 150 metara, prosječno na dubini od 55 metara.

Do sada znamo da ih ima na Brijunima, hridi Porer kod Premanture, Silbi, Lastovu, Mljetu, Omišu, itd. Glavne prijetnje rodolitnim dnima su povlačenje ribarskih mreža i povlačnih ribolovnih alata po morskom dnu, sidrenje, invazivne vrste, globalno zatopljenje, onečišćenje otpadnim vodama, akvakultura, promjene u korištenju zemljišta, izgradnja obalne infrastrukture i urbanizacija, rekreativne aktivnosti (npr. ronjenje s autonomnim ronilačkim aparatom), nezavičajne sluzave i nitaste alge.